Alergijske reakcije na ubode komaraca često prolaze nezamijećene jer obično nemaju težih simptoma. Uzrok alergiji su proteini iz sline komarca, tj. ženke komarca, koju u malim količinama injicira ispod kože tijekom uboda. Djeca obično imaju izraženije reakcije na ubode komaraca od odraslih.

Simptomi koji mogu upućivati na alergijsku reakciju:

• velika oteklina na mjestu uboda
• veliko područje svrbeža kože
• modrice blizu mjesta uboda
• osip na mjestu ili oko mjesta uboda
• promjene traju danima ili tjednima
• u vrlo rijetkim slučajevima može doći do anafilaktičke reakcije (životno ugrožavajuće stanje koje se očituje otokom mekog tkiva grla i otežanim disanjem, te zahtijeva hitnu medicinsku pomoć)

U slučaju alergijske reakcije, za ublažavanje simptoma koristite topikalne kreme i losione protiv svrbeža kože. Za veće reakcije i izraženije simptome možete uzimati antihistaminike.

Pokušajte izbjeći ubode komaraca noseći odjeću dugih rukava, svijetlih boja, te koristite repelente prilikom boravka na otvorenom (osobito u ranim jutarnjim satima i predveče kad je akrivnost komaraca najveća). Na prozore i vrata postavite zaštitne mrežice.

Tihana Šlezak, dr.med.

Dolaskom proljeća i većih temperatura svi smo jedva dočekali da što više vremena provedemo na otvorenom i da iskoristimo ove nadolazeće tople mjesece za najdraže hobije i aktivnosti. Priroda nam se čini tako lijepa i idilična sve dok ne čujemo taj poznati zvuk zujanja i ne osjetimo prvi ubod tih molestatora zvanih komarci. Pošto ih toliko ne volimo i toliko nam smetaju trebalo bi ipak nešto i saznati o njima i o njihovom suzbijanju kako bi se njihov broj što više smanjio.

Općenito o komarcima

Komarci su široko rasprostranjena skupina kukaca, nalazimo ih u svim krajevima i na svim kontinentima; radi toga se nazivaju još i kozmopolitskom vrstom. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina. Komarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca (u koji spadaju također muhe i obadi). Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 33.000 vrsta. U Hrvatskoj je do sada pronađeno 50 vrsta.

Komarci su mali, duljine 1,6-12,5 mm, mogu težiti od 2,5 pa sve do 10 miligrama, brzina letenja ovisi od vrste do vrste i otprilike iznosi 1.5 do 2.5 km/h. Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka, a krila su im uska i duga pokrivena sitnim prozirnim ljuskicama.

Komarci se primarno hrane biljnim nektarom za dobivanje energije potrebne za let dok se ženke hrane krvlju koja im služi kao izvor bjelančevina nužnih za razvoj jaja. Mužjaci nikada ne uzimaju krvni obrok, a ženke prilikom hranjenja usišu samo oko 0,01 ml krvi.

Ženke jaja polažu i do pet puta godišnje, a prilikom jednog polaganja mogu položiti od 150 do 400 jaja. Razvoj komaraca, u idealnim uvjetima, traje oko sedam dana. Životni vijek ovisi o spolu. Mužjaci žive oko sedam dana, a ženke najčešće 2 do 3 tjedna, ovisno o vrsti. Mogu živjeti i do šest mjeseci ako prezimljuju u podrumima, garažama ili tavanima.

Komarci su leteći kukci za koje je karakteristično da im je za razvoj neophodna stajaća voda. Prirodna su legla komaraca nepresušene lokve, močvare, privremeno poplavljene površine. Umjetna legla najčešće nastaju ljudskim aktivnostima, a čine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, začepljeni slivnici i oluci, različiti odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.

Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura.

Od velikog značaja su kao prenositelji bolesti (vektori) ili napasnici (molestanti). Od zaraznih bolesti koje prenose to su: malarija, žuta groznica, dengue groznica, filarijaza, više tipova virusnih encefalitisa, zika virus, virus zapadnog Nila.

Životni ciklus

Ženka komarca polaže jaja u stajaću vodu. Ličinke se razvijaju iz jaja. Iz stadija ličinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija životnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je leteći kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode. Komarci se legu u vodama stajačicama:

• polažu jajašca u vode stajačice,
• u vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke komaraca,
• iz ličinki nastaju kukuljice,
• iz kukuljica izlijeću odrasli komarci.

Komarci u našim krajevima

Dinamika vodostaja rijeka Dunava i Drave direktno određuje broj generacija poplavnih komaraca, prije svega vrste Aedes vexans i Ochlerotatus sticticus (Aedes sticticus). Broj generacija poplavnih komaraca ovisi o broju plavljenja, a razlikuje se od godine do godine.

U kontroli komaraca za područje Osijeka značajne su još dvije vrste komaraca. To su: Culex pipiens i Anopheles maculipennis kompleks. Vrsta  Aedes sticticus je, kao i Aedes vexans, poplavna vrsta koja u određenim uvjetima može biti vrlo brojna. Agresivna je, antropofilna i ima izuzetno velike letačke sposobnosti.

Culex pipiens i Anopheles maculipennis kompleks se u većem broju pojavljuju za vrijeme kišnih razdoblja. Domaći, urbani komarac Culex pipiens, vrsta je koja za leglo koristi svaku potencijalnu stajaću vodu. Tako legla mogu biti: kanali, depresije ispunjene vodom, septičke jame, burad, kante, posude za cvijeće i sl. Broj generacija te vrste varira kroz godine i povezuje se isključivo s dostupnošću stajaće vode (oborine, ljudski faktor) koja mora stajati minimalno nekoliko dana tijekom ljetnih mjeseci kako bi se u stigle razviti ličinke, a potom i odrasli komarci. Iz toga razloga vrlo ju je teško kontrolirati i suzbijati. Jedinke vrste Anopheles maculipennis kompleks imaju legla u dugotrajnim stajaćim vodama – barama, bajerima i kanalima.

Potencijalni prenositelji infekcije virusa zapadnog Nila (west Nile virus) su vrste: Aedes vexans, Ochlerotatus sticticus i Culex pipiens, sve prisutne u Republici Hrvatskoj, odnosno Osijeku. Stoga je nužan konstantan monitoring tih vrsta.

Ukratko o vrstama

• Aedes ( vexans, A. stictus (Ochlerotatus sticticus), Aedes albopictus) – komarci roda Aedes su srednje veličine sa bjelkastim ili zlatnim šarama na toraksu i zatku. Žive u slobodnoj prirodi i vrlo su agresivni. Prezimljavaju u stadiju jaja vrlo otpornim na niske temperature.Posljednja generacija polaže jaja na zemlju ili ispod opalog lišća na mjestima na kojima se u proljeće očekuje voda. Najčešće vrste koje se javljaju u našim krajevima su Aedes vexans – komarac poplavnih livada, Aedes sticticus – vrsta koja isto preferira poplavna područja. Također, ovom rodu pripada i Aedes albopictus, azijski tigrasti komarac o kojem se posljednjih godina sve češće govori.

Najraširenija vrsta iz ovog roda je Aedes vexans. Nastanjuje sve kontinente, a staništa su mu vrlo raznolika. Sivo je crne boje s crnim nogama. Na krajnjem dijelu noge ima bijeli prsten. Krila su mu prekrivena crnim ljuskicama, a na kolutićima zatka se javljaju svijetle šare u obliku polumjeseca. Ženka tijekom sezone položi 200 do 250 jajašaca direktno na površinu vode nakon otapanja snijega, u kanalima i jarcima u šumama, najčešće u poplavne vode odakle mu i ime – komarac poplavnih livada. Populacije ove vrste su izrazito velike a tijekom godine obično imaju 4 – 5 generacija. Posljednja generacija jaja polaže na zemlju ili ispod otpalog lišća na mjestu gdje se u proljeće očekuje voda. Na taj način osiguran je razvoj u vodenom okolišu prije pojave predatora. Ovisno o vjetru i području na kojem se nalaze često migriraju a udaljenost koje mogu prijeći tijekom migracije može iznositi i do 30 km. U svom staništu su aktivni cijeli dan, a aktivnost im je povećana u sumrak i zoru.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) vrlo je izdržljiva i prilagodljiva vrsta komarca koja može istisnuti “domaćeg” komarca. Aktivan je 24 sata i vektor je za prijenos virusa. Koliko je poznato, u ove krajeve dolazi s morskih područja, na gumama i trgovinom robe. Aktivan je u radijusu od 300 metara od legla. Poznato je kako, osim što potiskuje postojeće vrste komaraca, podnosi vrlo sušno vrijeme, kao i temperature zraka i od minus deset Celzijevih stupnjeva. Inače, bolest se s čovjeka na čovjeka prenosi samo ako tigrasti komarac ubode i napije se krvi zaraženog čovjeka pa taj isti ubode zdravu osobu. Prvi nalaz tigrastog komarca evidentiran je 2004. Godine u Zagrebu, do danas  je zabilježen u najmanje 8 županija.

• Culex ( pipiens) – komarci ovog roda vrlo su agresivni, liježu se u svim vrstama voda bez obzira na čistoću, a mogu imati 7 – 8 generacija tijekom godine. Ženke, isključivo oplođene, prezimljavaju na način da hiberniraju u različitim objektima. Mogu biti prisutni tijekom cijele godine, čak i zimi, ako se leglo nalazi u podrumu gdje je temperatura konstantno iznad 15°C i ima dovoljno vode za razvoj – primjerice lokve, izljevi kanalizacije.

Najrasprostranjenija vrsta je Culex pipiens sivo – smeđe boje, crnih nogu i s crnim ljuskicama na krilima. Na kolutićima zatka mogu se primijetiti svjetle transverzalne pruge. Ženka tijekom sezone položi 150 – 300 jaja, ovisno o klimatskim uvjetima. U idelanim uvjetima moguć je razvoj čak i do 3 generacije s obzirom da im je za razvoj potrebno samo 10-ak dana. Za ovu vrstu je karakteristično da mogu biti aktivni i kod nižih temperatura. Slabi su letači, te se kreću najčešće u krugu 300 m od legla.

• Anopheles – ovaj rod komaraca vrlo često se naziva i komarcem malaričarem. Ovom rodu pripada preko 100 različitih vrsta od kojih je najčešća Anopheles maculipennis kompleks. Veličina adulta ove vrste može doseći 4 – 9 mm, a prepoznaje ga se po četiri tamnije pjege na krilima. Ženka jajašca polaže u čistu i bistru vodu na obali potoka, rijeka, te čistih stajaćica kao što su cisterne, jezera, ukrasna jezerca pa i bačve s kišnicom. Ličinke plivaju paralelno s površinom vode, što je još jedan način determinacije vrste. Godišnje se može razviti 4 – 8 generacija, ovisno o klimatskim uvjetima. U potrazi za krvnim obrokom mogu preletjeti i do 7 km, no najčešće se zadržavaju u krugu 2 – 3km. Ženke danju ostaju skrivene na zidovima u tamnim kutevima. Karakteristično je za ovu vrstu da nakon krvnog obroka odamaraju na zidovima unutar objekta. Aktivniji su noću, posebno oko ponoći, a pred zoru traže sklonište na tamnijim mjestima. Prezimljavaju kao odrasle jedinke skriveni u kućama i stajama.

Kako smanjiti broj komaraca?

• jednom tjedno očistiti vaze i podloške posuda za cvijeće te izmijeniti vodu u njima,
  • jednom tjedno mijenjati vodu u posudama za zalijevanje, u pojilima za životinje i drugim posudama na otvorenom,
  • ukloniti i isprazniti vodu iz svih predmeta u dvorištima, vrtovima, na balkonima, terasama i na javnim površinama ako je ne skupljamo radi potreba zalijevanja, pranja i sl.,
  • prazne posude, kao vaze, limenke, kante, lonce, bačve i druge, prekriti, okrenuti naopako, spremiti u natkriveni prostor ili drugačije spriječiti nakupljanje vode u njima,
  • redovito čistiti začepljene krovne oluke i podne kanale da ne zadržavaju vodu,
  • održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode: sustave pitke vode, vode za grijanje i hlađenje te kanalizaciju da se voda ne bi zadržavala,
  • dvorišne slivnike, koji se rijetko koriste, držati pokrivene,
  • rupe u drveću, betonu ili kamenu (vanjski podovi, zidovi) u kojima se nakuplja i zadržava voda, ispuniti pijeskom ili betonirati,
  • zatrpati jame, bare i slične površine kako se ne bi zadržavala kišnica ili drugi izvori vode,
  • postaviti najlonske folije, tende i cerade na način da se onemogući zadržavanje vode na njima,
  • održavati zelene površine vrtova i dvorišta (redovito kositi travu i nisko raslinje, uklanjati suvišno grmlje, obrezivati drveće i dr.) da se spriječi nakupljanje komaraca na njima (gdje borave nakon uzimanja obroka krvi),
  • redovito jednom tjedno ukloniti otpad i nepotrebne predmete u kojima se nakuplja i zadržava voda (autogume, igračke, limenke, staklenke, kante, lonce, bačve i druge predmete),
  • odlagati krupni otpad isključivo na za to predviđena mjesta (kontejneri za krupni otpad) ili angažirati tvrtke koje se bave skupljanjem krupnog otpada, a čije su usluge često besplatne;
  • odlagati smeće u zatvorene plastične vrećice, a kontejnere držati zatvorene,
  • vaze sa svježim cvijećem na grobljima redovito tjedno čistiti, izmjenjivati vodu, osobito od travnja do studenoga, kada se preporuča vaze napuniti vlažnim pijeskom (vlaži cvijeće, a onemogućuje prisutnost komaraca) ili pak koristiti umjetno cvijeće u tom razdoblju,
  • održavati ispravnima slavine i slivnike u dvorištu i na drugim otvorenim površinama da se spriječi kapanje i nakupljanje vode,
  • spremnike za vodu hermetički zatvoriti poklopcima, gustim mrežama, folijama ili na neki drugi prihvatljiv način; spremnike držati otvorenima samo kad je nepohodno,
  • fontane i ukrasna jezerca redovito čistiti te povremeno isušiti i ostaviti oko 12 sati prazne prije nalijevanja nove vode; održavati protočnost vode; ukrasne fontane i jezerca koji nisu u uporabi isprazniti; bazene propisno pokrivati ako se ne prazne nakon sezone,
  • vodena staništa održavati čistima i uklanjati vegetaciju,
  • uskladištena plovila (barke) držati preokrenuta ili prekrivena,
  • odložene automobilske gume složiti u obliku piramide i prekriti ih folijom ili ih napuniti pijeskom,
  • spriječiti nakupljanje stajaće vode unutar zatvorenih prostora (podrumi, drvarnice, kotlovnice i sl.)
• 

Komarci su široko rasprostranjena skupina kukaca. Komarci su kozmopolitske vrste, te ih nalazimo u svim krajevima i kontinentima. Od velikog značaja su kao prenositelji bolesti (vektori) ili napasnici (molestanti).

Komarci su mali, duljine 1,6-12,5 mm, dugonogi, nježno građeni kukci. Krila su im uska i duga pokrivena sitnim prozirnim ljuskicama. Ženke komaraca sišu krv pa tim postupkom ili nas uznemiruju ili uz određeno molestiranje prenose oboljenja. Samo ženke bodu i sišu krv jer im je krv osim za hranu potrebna i za razvoj jajašaca. Mužjaci se hrane samo biljnim sokovima i ne bodu.

Preobrazba komaraca je potpuna i razlikujemo: jajašce (1)-ličinku(2)-kukuljicu(3)-adulta(4).

Ženke polažu jajašca na površinu vode ili na vodeno raslinje uz rub vode, ili ostavljaju jajašca na površinama koje će biti poplavljene.

Iz jajašaca se razvijaju duguljaste ličinke, s izraženom glavom i očima. Na zadnjem članku se nalazi otvor za disanje, kojim iznad površine vode uzimaju zrak. Ličinke se tri puta presvlače i u četvrtom stadiju prelaze u kukuljicu. Kukuljica se ne hrani, a diše slično kao i ličinka s površine vode.

Po završetku preobrazbe kukuljica puca po leđnoj strani i iz nje izlazi odrasli komarac.

Na Zemlji je prisutno oko milijun vrsta kukaca. Posebno mjesto pripada kukcima iz porodice Culicidae (komarci). Opisano je oko 3300 vrsta komaraca, dok je u Hrvatskoj do sada pronađeno 50 vrsta.

Značajne vrste komaraca za naše područje:

Aedes – komarci poplavnih livada, posljednja generacija polaže jaja na zemlju ili ispod opalog lišća na mjestima na kojima se u proljeće očekuje voda.

Tigrasti komarac (Aedes albopictus) je komarac jugoistočno-azijskog podrijetla koji ima prilagodljivu biološku narav, sposobnost prezimljavanja, agresivnost prema novim prostorima te je vector zaraznih bolesti. Prvi nalaz tigrastog komarca evidentiran je 2004. Godine u Zagrebu, do danas  je zabilježen u najmanje 8 županija.

Culex – urbani komarci, komarci ovog roda su agresivni.

Anopheles – opisano je preko 100 vrsta. Godišnje imaju 4-8 generacija što ovisi o klimatskim uvjetima. U potrazi za krvnim obrokom ženke se kreću oko 2-3 km, ali mogu migrirati ido 7 km.

BOLESTI KOJE PRENOSE KOMARCI

1. Malarija je infekcija koju izazivaju protozoi roda Plasmodium, a prenose je komarci roda Anopheles. Prema procjenama svjetske zdravstvene organizacije u oko 100 zemalja svijeta ima 220 milijuna slučajeva malarije. U Europi su slučajevi malarije uspješno reducirani tijekom prošlog stoljeća.
2. West Nile virus – prirodni rezervoari virusa su različite vrste divljih ptica, a vektori su komarci roda Culex. Bolest se kod odraslih osoba očituje naglom pojavom vrućice, glavoboljom I osipom. U rujnu 2012. Godine zabilježeni su prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj.
3. Denga groznica – virusna hemoragijska groznica. 2010. Godine zabilježen je prvi slučaj autohtonog prijenosa denge. Do danas nisu otkriveni novi slučajevi groznice.
4. Filarijaza – je skupni naziv za infekciju različitim oblim crvima iz porodice Filaridae koji parazitiraju u potkožnom tkivu I limfnom sustavu.

KAKO NAS PRONALAZE?

Ženke komaraca traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant, odnosno tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje posiše malo krvi, je ugljikov dioksid (CO₂). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i zato stalno privlače komarce. Na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, ali u znatno manjoj mjeri: mliječna kiselina, toplina, vlažnost i dr.

Prije nego što počne sisati krv, ženka komarca u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba mogu uzrokovati kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Zbog popratnog intenzivnog svrbeža i posljedičnog češanja može se razviti sekundarna bakterijska infekcija.

SUZBIJANJE KOMARACA

1. A) Sanacijski postupci

Sanacijskim postupcima koji se temelje na sustavnom uklanjanju ili smanjivanju uvjeta za razvoj i razmnožavanje komaraca te otklanjanju ekoloških niša na području provedbe Programa suzbijanja komaraca

1. B) Biološke mjere suzbijanja

Biološka metoda pomoću koje se kontrolira gustoća populacija komaraca osniva se na uporabi toksina proteinske naravi kojeg stvaraju bakterije vrste Bacillus thuringhiensis israelensis ili skraćeno B.t.i.

Bacillus thuringhiensis je štapićasta, gram-pozitivna, sporogena bakterija koja je patogena za određene vrste beskralježnjaka, prvenstveno kukaca, zbog čega se kao biopesticid koristi u kontroli hematofagnih kukaca

1. C) Adulticidne mjere suzbijanja

Suzbijanje odraslih komaraca provodi se kemijskim sredstvima, kada je broj uboda veći od 15 u 15 15 minuta.

Što Vi možete napraviti kako bi populacija komaraca bila što manja?

1. Uklonite ili ispraznite vodu iz svih predmeta( bačve, kante, prazne lončanice te podlošci za lončanice, auto-gume i sl.) na javnim površinama, u dvorištima, vrtovima, na balkonima ili terasama!
2. Održavajte urednim Vaše vrtove i dvorišta, tj. pokosite travu i uklonite suvišno grmlje! Vodu za zalijevanje vrtova treba redovito mijenjati(trošiti), ne smije stajati duže od 3 dana u posudi za zalijevanje!
3. Rezerve vode hermetički zatvorite poklopcima ili na neki drugi prihvatljiv način!
4. Zatrpajte jame, bare i slične površine kako se ne bi nakupljala kišnica ili drugi izvori vode!
5. Očistite obale potoka, jezera i rijeka!

Kako se možete sami zaštititi?

Radi zaštite od uboda komaraca dobro je koristiti sredstva koja ih odbijaju (repelente), pridržavajući se uputstava za njihovu primenu. Prilikom boravka u područjima s velikim brojem komaraca potrebno je nositi odeću svetlih boja, majice dugih rukava i pantalone dugih nogavica, zaštititi prozore i vrata mrežama za insekte i zavesama te postaviti mreže iznad kreveta i dečijih kolica.

Magdalena Sikora, profesor biologije i hemije

• brzo širi nova legla
• istiskuje ostale vrste komaraca
• napada tijekom čitavog dana
• raspon leta komarca je 100-300 m
• ubodima izazivaju kožnu reakciju
• kada su izrazito brojni i aktivni uznemiravaju
  ljude i ometaju ih u aktivnostima ili odmoru
• prenose zarazne bolesti

SAVJETI ZA UKLJANJANJE LEGLA

Manje komaraca ćemo imati, potrudimo li se:

• redovito uklanjati smeće i nepotrebne predmete u kojima se nakuplja voda (stare auto-gume, limenke, kante, lonce, bačve i druge posude)
• prekriti, okrenuti naopako, spremiti u zatvoren prostor ili na neki drugi način spriječiti nakupljanje vode u posudama koje se ne koriste
• vaze za cvijeće najbolje je ispuniti vlažnim pijeskom kako se u njima ne bi nakupljala voda
• spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama
• očistiti začepljene krovne i podne žljebove i sifone kako ne bi nakupljali vodu
• jednom tjedno mijenjati vodu u posudama na otvorenom oko kuće (tanjuri ispod posuda za cvijeće, pojila za životinje, posude za zalijevanje i druge posude)
• održavati urednima zelene površine s korovima i visokom travom
• spriječiti dugotrajno zadržavanje vode na gradilištima
• održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje otpadnih voda
• gustim mrežama zatvoriti oduške septičkih jama
• postaviti najlonske folije (tende, cerade) na način koji onemogućava zadržavanje vode na njima
• vulkanizerske radionice, skladišta guma na otvorenom trebaju, ako je moguće držati gume u zatvorenom prostoru, natkriti gume koje su na otvorenom, prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštiti ih nepropusnom folijom

KONTAKT

Ukoliko i nakon poduzetih mjera i uklanjanja legla i dalje u vašem okolišu imate komarce, poželjno bi bilo da nazovete jedan od kontakt telefona.

Tel: 031/225721, 031/225731

e-mail: zzjzddd@gmail.com

Tijekom proljeća, u pravilu,  dolazi do rasta vodostaja. Vodastaj Drave, prelaskom 200 cm, uzrokuje plavljenja područja Topolika, Lugarskog puta, Pampasa, Halaševa, Špornja, Sarvaša, a vodostaj Dunava iznad 290 cm plavljenja Kopačkog rita. Tijekom rasta vodostaja potrebno je svakodnevno obilaziti teren i pratiti pojavu ličinki komaraca. Iskustvo pokazuje da se pojava najvećeg broja ličinki javlja nakon vodostaja koji je stabilan minimalno 10 dana ili nakon što se voda povuče u korito rijeke, a zaostanu velike, plitke površine pod vodom. Prisustvo drugih životinjskih vrsta (predatora) također utječe na dinamiku broja ličinki komaraca, a time i na očuvanje biološke raznolikosti. Praćenjem i kartografiranjem legla ličinki komaraca dobili smo područja najveće infestacije ličinkama. Tako rubna područja gore navedenih poplavnih područja predstavljaju mjesta najveće brojnosti ličinki poplavnih komaraca. Pojedine kritične točke ne mogu se detektirati zbog miniranih područja. Rastom vodostaja treba započeti sa  pripremom i  praćenjem situacije na terenu, odnosno pripremiti se za tretiranja poplavnog područja što ovisi o broju i razvojnom stadiju ličinki komaraca.

VRSTE KOMARACA

U Republici Hrvatskoj zabilježeno je više od 50 vrsta komaraca od ukupno stotinjak zabilježenih u Europi. Na području Osijeka zabilježeno je oko 20 vrsta komaraca.

Popis vrsta komaraca i njihovi udjeli u fauni dobiveni su na osnovi desetogodišnjeg uzorkovanja. Navedeni postoci udjela pojedinih vrsta izvedeni su iz 207136 obrađenih jedinki komaraca.

Popis vrsta:
Aedes vexans Meigen, 1830
Ochlerotatus sticticus Meigen, 1838
Culex pipiens c. L., 1758
Anopheles maculipennis c. Meigen, 1818
Ochlerotatus cantans Meigen, 1818
Ochlerotatus caspius Pallas, 1771
Ochlerotatus excrucians Walker, 1856
Culex modestus Ficalbi, 1889
Coquillettidia richiardii Ficalbi, 1889
Aedes roccicus Dol. Gor. Mit. 1830
Aedes cinereus Meigen, 1830
Ochlerotatus rusticus Rocci, 1790
Culiseta annulata Schrank, 1776
Anopheles hyrcanus Pallas, 1771
Anopheles claviger Meigen, 1804
Ochlerotatus cataphylla Dyar, 1916
Anopheles plumbeus Stephanus, 1828
Culex territans Walker, 1856
Ochlerotatus leucomelas Meigen, 1804
Uranotaenia unguiculata Edwards, 1913

vrsta                                                                                          Postotak  u ukupnoj fauni komaraca

Aedes vexans                                                                                                                        75,57

Ochlerotatus sticticus                                                                                                           13,34

Culex pipiens                                                                                                                        5,86

Anopheles maculipennis c.                                                                                                 1,95

Och. Cantans                                                                                                                       0,89

Ostale vrste                                                                                                                           2,39

* popis vrsta i udijeli pojedenih vrsta preuzeti su od Odjela za biologiju, Sveučilište J:J: Strossmayera.

MJERE SUZBIJANJA

Suzbijanje komaraca na području grada Osijeka provodi se kontinuirano, sustavno i organizirano već dulji niz godina. Mjere suzbijanja propisuje “Godišnji program mjera (GPM) Provedbeni plan (PP)” koje izdaje ZZJZ Osječko-baranjske županije početkom kalendarske godine. Smjernice za izradu GPM I PP propisuje nadležno Ministarstvo suklado Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09);

1. A) Biološke mjere suzbijanja

Primjenom dozvoljenih larvicidnih pripravaka na bazi Bacillus thurigiensis var. israelensis u obliku tekućine, granula, prašiva ili sporo otpuštajućih briketa, ručnom primjenom ili postupcima prskanja ili granuliranja s vozila, čamaca, zrakoplova ili helikoptera, intenzitetom obrade svaka 3 tjedna u sezoni od trenutka pozitivnog nalaza, što ne izaziva štete za neciljane vrste u čistim ili obraslim vodama.

1. B) Kemijske mjere suzbijanja

Primjena regulatora rasta u obliku tekućine, granula ili sporo otpuštajućih briketa bez štete za neciljane vrste u čistim vodama.

1. C) Adulticidna metoda

Provode se postupcima:

– rezidualnog prskanja (raspršivanja) zatvorenih prostora

– hladnog zamagljivanja sa zemlje pri čemu su ekološki najprihvatljiviji vodeni rastvori insekticida

– toplog zamagljivanja sa zemlje, za obradbu manjih ili većih ciljanih površina

Kod provedbe svih adulticidnih postupaka nadležni zavod za javno zdravstvo mora voditi brigu da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Završne sezonske adulticidne akcije su od velike su važnosti jer o njima neposredno ovisi broj komaraca koji ide u prezimljavanje, odnosno broj komaraca koji će biti pokretač populacije u slijedećoj godini.

Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova pa se provode kada je populacija komaraca na takvoj razini da nije prihvatljiva pučanstvu.

Toplo zamagljivanje većih razmjera treba isključivo provoditi izvan naseljenih mjesta, zaštićenih područja i nacionalnih parkova.

Magdalena Sikora, prof.biologije i kemije

Svaka nakupina vode koja stoji 7 dana i dulje predstavlja mjesto za razvoj komaraca, stoga je važno da se svatko od nas uključi i redovito prazni i najmanje nakupine vode u našem neposrednom okolišu.

Urbani komarci

• urbani, domaći komarci
• uvrsta Culex pipiens
• utipični predstavnici malih legala
• uLjudi svojim aktivnostima stvaraju umjetna legla odnosno „proizvode“ komarce

Azijski tigrasti komarac

Aedes albopictus

–   invazivna vrsta

–   vektor Zika virusa

–  antropofilna vrsta –   „voli čovjeka”

–  legla u blizini čovjeka

–  leti 100-300 m od legla

Uklanjanje legla

• najvažnije je djelovati preventivno
• ukloniti legla komaraca odnosno stajaću vodu na način da se uklone svi predmeti i posude u kojima bi se voda/kišnica mogla zadržati danima i time postala idealno mjesto za razvoj ličinki, a potom i odraslih komaraca

Manje komaraca i manji unos insekticida u okoliš imat ćemo ako se pridržavamo slijedećeg:

• redovito uklanjati smeće i nepotrebne predmete u kojima se nakuplja voda (stare auto-gume, limenke, kante, lonce, bačve i druge posude)
• prekriti, okrenuti naopako, spremiti u zatvoren prostor ili na neki drugi način spriječiti nakupljanje vode u posudama koje se ne koriste
• uvaze za cvijeće najbolje je ispuniti vlažnim pijeskom kako se u njima ne bi nakupljala voda
• Groblja

Manje komaraca i manji unos insekticida u okoliš imat ćemo ako se pridržavamo slijedećeg:

• spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama
• jednom tjedno mijenjati vodu u posudama na otvorenom oko kuće (tanjuri ispod posuda za cvijeće, pojila za životinje, posude za zalijevanje i druge posude)

Manje komaraca i manji unos insekticida u okoliš imat ćemo ako se pridržavamo slijedećeg:

• redovito uklanjati smeće i nepotrebne predmete u kojima se nakuplja voda (stare auto-gume, limenke, kante, lonce, bačve i druge posude)
• prekriti, okrenuti naopako, spremiti u zatvoren prostor ili na neki drugi način spriječiti nakupljanje vode u posudama koje se ne koriste
• vaze za cvijeće najbolje je ispuniti vlažnim pijeskom kako se u njima ne bi nakupljala voda
• spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama
• očistiti začepljene krovne i podne žljebove i sifone kako ne bi nakupljali vodu
• jednom tjedno mijenjati vodu u posudama na otvorenom oko kuće (tanjuri ispod posuda za cvijeće, pojila za životinje, posude za zalijevanje i druge posude)
• održavati urednima zelene površine s korovima i visokom travom
• spriječiti dugotrajno zadržavanje vode na gradilištima
• održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje otpadnih voda
• gustim mrežama zatvoriti oduške septičkih jama
• postaviti najlonske folije (tende, cerade) na način koji onemogućava zadržavanje vode na njima
• vulkanizerske radionice, skladišta guma na otvorenom trebaju, ako je moguće držati gume u zatvorenom prostoru, natkriti gume koje su na otvorenom, prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštiti ih nepropusnom folijom

Vrste komaraca

Aedes  vexans (poplavni komarac – najbrojnija vrsta na našem području;

Culex vrste – od kojih je najpoznatija vrsta obični komarac (Culex pipiens). Nalazimo ga najčešće u naseljima, gdje se leže u svim vodama koje nisu pod higijensko sanitarnim nadzorom (gnojnice, cisterne, bačve, kanalizacijska okna i dr.);

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac) brzo širi nova legla, istiskuje ostale vrste komaraca, napada tijekom čitavog dana, raspon leta komarca je 100-300 m.

Komarci-prijenosnici bolesti

U svjetskim razmjerima, komarci su zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prijenosnici (vektori) uzročnika različitih zaraznih bolesti. Bolesti koje prenose su malarija, dengue groznica, žuta groznica, virus Zapadnog Nila (WNV), Zika virus i različiti tipovi encefalitisa. Komarci su molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom rekreacije i boravka u prirodi, dakle ugrožavaju zdravlje u širem pogledu.

Osobna zaštita

– postaviti mrežice ili gusto tkane zavjese na prozore i vrata;
– nositi odjeću s dugim rukavima i nogavicama;
– koristiti kemijska sredstva (repelente) koja odbijaju komarce (prema uputama proizvođača).

Najučinkovitije suzbijanje komaraca usmjereno je na uklanjanje legla (vode stajačice).